Američka politička scena u posljednjem desetljeću bilježi rijetko viđenu razinu polarizacije i odanosti, a ime Donald Trump postalo je gotovo sinonim za pojavu koja nadilazi klasično shvaćanje političke privrženosti. Fenomen koji se često naziva odanost, odnosno iznimna privrženost bivšem američkom predsjedniku, privukao je pozornost ne samo američke nego i svjetske javnosti te znanstvene zajednice. Odanost Trumpu nerijetko poprima obilježja koja se inače pripisuju kultovima ličnosti, pa se analizira što je to što njegove najvjernije sljedbenike izdvaja od ostalih birača.
Odanost prema političaru nije nova pojava u povijesti, no u slučaju Donalda Trumpa ona ima specifične karakteristike. Brojni analitičari i istraživači pokušali su dokučiti uzroke tako duboke odanosti, posebno zato što se ona očituje i nakon niza kontroverzi, sudskih procesa i političkih skandala koji bi uobičajeno narušili ugled i podršku bilo kojeg političkog lidera. Nakon pokušaja atentata na Trumpa, njegov status u očima sljedbenika dodatno je ojačan, a mnogi ga sada vide gotovo kao mučenika i simbol borbe protiv onoga što smatraju nepravednim sustavom.
U demokratskom društvu poput američkog, gdje ne postoji sustavna državna propaganda niti kult ličnosti kakav se veže uz autoritarne režime, zanimljivo je promatrati kako je odanost prema Trumpu toliko duboka i postojana. Istraživanje Goldsmitha i Moena, objavljeno u časopisu Political Psychology, donosi zanimljive odgovore na pitanje što je to što najvjerniji Trumpovi sljedbenici imaju zajedničko te koji su psihološki i osobni čimbenici u podlozi njihove odanosti.
Istraživanje se temelji na podacima iz dva velika uzorka: američkog nacionalnog izbornog istraživanja iz 2016. godine te online ankete provedene 2021. na više od tisuću Amerikanaca. U ovim su istraživanjima ispitanici odgovarali na niz pitanja koja su uključivala njihovu odanost, političke stavove, razinu autoritarnosti, ali i osobine ličnosti prema tzv. modelu Velikih pet (ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, neuroticizam i otvorenost prema iskustvu).
U 2021. godini, najvjerniji Trumpovi sljedbenici identificirani su kao oni koji su glasali za njega na izborima, snažno odobravali njegov rad na mjestu predsjednika, izrazito pozitivno ocijenili njegovo upravljanje pandemijom te vjeruju kako će Trump u povijesti biti upamćen kao izuzetan ili barem iznadprosječan predsjednik. Uz to, takvi ispitanici vjeruju da je Trump nakon izbora 2020. postupao odgovorno, smatraju da republikanski lideri trebaju slijediti njegov primjer i uvjereni su kako su mediji prema njemu nepravedni. Ovakva razina odanosti zabilježena je kod otprilike 10% ispitanika, pri čemu je trećina republikanaca iz te skupine, a među demokratima i nezavisnima postotak je zanemariv.
Slično je bilo i 2016. godine, kada su Trumpovi sljedbenici definirani kao oni koji su mu bezrezervno davali podršku, nisu pronalazili ništa negativno u njegovoj politici ili osobnosti te su iznimno visoko ocijenili svoje osjećaje prema njemu. Ta je skupina činila oko 6% tadašnjih ispitanika. Ovi podaci ukazuju da postoji stabilna jezgra birača kod kojih je odanost neupitna i neovisna o vanjskim okolnostima.
Jedno od ključnih otkrića oba istraživanja jest da je zajednička osobina tih najvjernijih sljedbenika upravo odanost. Odanost, kao jedna od temeljnih ljudskih vrijednosti, podrazumijeva privrženost, disciplinu, ustrajnost i spremnost na žrtvu radi zajedničkog cilja ili ideje. No, kod najvjernijih Trumpovih sljedbenika odanost je često povezana s izrazitom disciplinom, ali i sklonošću crno-bijelom gledanju na svijet, što može voditi ka isključivosti i netoleranciji prema drugačijem mišljenju. Više o sličnim sociološkim fenomenima može se pronaći na stranicama Centra za demokraciju i pravo GONG.
Osobe visoke odanosti pokazuju sklonost prihvaćanju strogih hijerarhijskih odnosa, snažno se identificiraju s grupom kojoj pripadaju i sklone su bespogovorno slijediti autoritet. U političkom kontekstu, to znači da vođa koji zahtijeva lojalnost može računati na to da će upravo najodaniji članovi zajednice biti spremni braniti njegove stavove i politike, bez obzira na okolnosti ili društvene pritiske. U slučaju Donalda Trumpa, to se vidi kroz nepopustljivu podršku čak i u trenucima kada je ostatak javnosti kritičan ili su političke posljedice neizvjesne.
Zanimljivo je da odanost nije jedina karakteristika Trumpovih najvjernijih sljedbenika. Istraživanja pokazuju da su te osobe u pravilu i izrazito svjesne, sklone su redu i pravilima, ali istovremeno izražavaju sklonost tradicionalnim vrijednostima i izraženoj skepticizmu prema promjenama. Slično se može vidjeti i kod drugih političkih lidera koji su okupljali snažno lojalnu bazu, poput Victora Orbána u Mađarskoj ili Recepa Tayyipa Erdoğana u Turskoj, o čemu više možete čitati na Deutsche Welle Hrvatska.
Kada se promatra fenomen odanosti u kontekstu američkog društva, nije moguće zanemariti ni ulogu medija, društvenih mreža i specifične političke kulture. Informacijska zatvorenost i ekosustavi u kojima pojedinci konzumiraju samo vijesti i sadržaje koji podržavaju njihove stavove dodatno pojačavaju odanost i jačaju osjećaj zajedništva unutar skupine. U slučaju Trumpovih sljedbenika, to se očituje kroz vrlo izraženu sumnju u mainstream medije i sklonnost prihvaćanju alternativnih izvora informacija koji podržavaju njihova uvjerenja.
Psiholozi Goldsmith i Moen u svom istraživanju ističu kako odanost nije isključivo politička već duboko psihološka potreba. Ljudi koji osjećaju nesigurnost, strah od društvenih promjena ili gubitka identiteta, često će snažnije gravitirati vođama koji nude jasne i nedvosmislene poruke te zahtijevaju lojalnost. Trumpova retorika, usmjerena na povratak “pravih” vrijednosti i obećanja o obnovi Amerike, savršeno odgovara toj potrebi. Još jedan važan aspekt je osjećaj pripadnosti – članovi zajednice s visokom razinom odanosti dobivaju potvrdu svog identiteta kroz sudjelovanje u zajedničkoj misiji, o čemu više možete pronaći na Hrvatskom psihološkom portalu.
Odanost Trumpu se, prema brojnim svjedočanstvima, manifestira u svakodnevnom životu sljedbenika kroz simbole, retoriku, sudjelovanje na skupovima i, osobito, kroz spremnost da se suprotstave svakom obliku kritike usmjerenom protiv njihovog lidera. Istraživanja ukazuju da ovakav oblik odanosti često uključuje i kolektivno iskustvo – osjećaj da su dio većeg pokreta ili borbe, što dodatno motivira na politički angažman i aktivizam. Analize političkih komentatora ističu kako je Trump uspio odanost pretvoriti u politički kapital, koji mu omogućuje trajnu vidljivost i utjecaj, bez obzira na rezultate izbora ili aktualnu političku poziciju.
Psihološki mehanizmi odanosti nisu jednostavni. Kombinacija individualnih osobina ličnosti, životnog iskustva, osjećaja nesigurnosti te izloženosti određenim medijskim narativima dovodi do stvaranja skupine sljedbenika koji svoj identitet grade upravo kroz odnos prema lideru. U tom smislu, odanost prema Trumpu ne razlikuje se značajno od sličnih pojava u drugim povijesnim i društvenim kontekstima, no ono što ju izdvaja je razina organiziranosti i sposobnost mobilizacije na nacionalnoj razini. Fenomen političke odanosti detaljnije je analiziran na Večernjem listu.
Osim političkih i psiholoških aspekata, odanost ima i svoju sociološku dimenziju. Pripadnici najvjernije Trumpove baze u pravilu su iz ruralnih sredina, često nižeg ili srednjeg stupnja obrazovanja, s naglašenim osjećajem ekonomske i društvene nesigurnosti. Osjećaj ugroženosti dodatno pojačava potrebu za snažnim liderom koji nudi jednostavna rješenja i jamči povratak reda. U tom kontekstu, odanost nije samo osobni izbor nego i izraz kolektivne želje za sigurnošću i stabilnošću, što detaljnije obrađuje Brookings Institution.
Zanimljivo je da odanost nije rezervirana isključivo za najstarije generacije. Istraživanja pokazuju da među najodanijim Trumpovim sljedbenicima ima i mladih, posebno onih koji su odrasli u obiteljima u kojima je lojalnost tradicionalno visoko cijenjena vrijednost. U takvim sredinama politički stavovi često se prenose s generacije na generaciju, a lider postaje simbol očuvanja identiteta i vrijednosti zajednice.
Razumijevanje fenomena odanosti pomaže i u predviđanju političkih kretanja. Iako Trump ne drži formalnu funkciju, njegova sposobnost da mobilizira najvjernije sljedbenike čini ga i dalje jednom od najutjecajnijih figura američke politike. Odanost mu omogućuje da oblikuje političku agendu, utječe na izbor stranačkih kandidata i određuje teme o kojima će se raspravljati u javnosti. Osim toga, ona često ima presudan utjecaj na rezultate izbora, budući da odani birači ne mijenjaju stavove ni pod utjecajem novih informacija ili političkih skandala.
Važno je napomenuti da odanost kao fenomen nije isključivo negativna. Ona može biti pokretačka snaga za pozitivne društvene promjene, motivirati ljude na veći angažman i solidarnost. No, u političkom kontekstu, posebno kada je riječ o vođama koji od svojih sljedbenika zahtijevaju apsolutnu privrženost, postoji i opasnost od pretjerane polarizacije, gušenja kritičkog mišljenja i urušavanja demokratskih procesa. Upravo stoga, razumijevanje mehanizama odanosti od iznimne je važnosti za sve koji se bave društvom, politikom i medijima.
