Koautor: dr. Clark Olson, Sveučilište Arizona State
Marijana je upravo parkirala automobil ispred svoje kuće nakon dugog radnog dana kada je primijetila svoju novu susjedu Suzanu kako s ponosom postavlja natpis “Harris Walz” u svom dvorištu nekoliko tjedana prije predsjedničkih izbora 2024. godine. Marijana je stisnula zube, promatrajući svoj vlastiti Trumpov natpis, ponosno izložen u njezinom dvorištu.
Nije bilo načina da uljudno izbjegne Suzanu, koja joj je mahala. “Izgleda da ćemo si međusobno poništiti glasove”, rekla je Marijana, pokušavajući ne zvučati ljutito. “Pa,” uzvratila je Suzana, “samo pokušavam učiniti najbolje za svoju kćerku Macu. Ima samo 10 godina, želim da ima iste ili bolje prilike nego što sam ih ja imala odrastajući.” Marijana se nadovezala: “Imaš kćerku od 10 godina? Moja Lili također ima 10 i ide u školu Madison.” Suzana je uzvratila: “Vau, i Maca ide u Madison. Možda se već i poznaju—nadam se bolje nego mi.”
Suzanin i Marijanin razgovor nastavio se još desetak minuta, lagano prelazeći s priča o njihovim kćerima na aktualne izbore. “Nikad nisam živjela u ljubičastoj državi,” primijetila je Suzana. “Ovi izbori bit će jako tijesni. Gotovo sam se bojala staviti natpis u dvorište nakon svih priča o krađama natpisa i vandalizmu.” Marijana je zastala i rekla: “U ovom susjedstvu pokušavamo svi živjeti i pustiti druge da žive, baš kao što bismo htjeli i u cijeloj zemlji. Ne vjerujem da trebaš brinuti.”
Vrlo brzo, dvije susjede su se povezale preko svojih kćeri, sudjelovanja u školskim aktivnostima i činjenice da im muževi puno putuju zbog posla. “Hajde da naše kćeri budu zajedno ovaj vikend,” predložila je Suzana dok je Marijana uzimala vrećice s namirnicama. “Dogovoreno,” odgovorila je Marijana.
Ono što je moglo završiti ružnom svađom, pretvorilo se u susjede koje su shvatile da različitost stavova nije prepreka njihovom odnosu. Iako bi u drugačijim okolnostima možda prestale razgovarati, njihova spremnost da iznesu svoje ideje s argumentima omogućila je da neslaganje ostane samo to, bez daljnje eskalacije. Ova situacija možda je iznimka, pogotovo u ovim osjetljivim vremenima, ali ponašanje susjeda pokazuje poštovanje i sprečava neprijateljstvo.
Elementi pristojnosti
Zašto svi susjedi ne mogu biti prijateljski nastrojeni? Zašto se negativni osjećaji pojave čim primijetimo neslaganje s nekim? Nažalost, društvo je preplavljeno nepristojnošću. Posljednji izbori obilježeni su optužbama, vrijeđanjem i negativnim reklamama u svim medijima. Lako je razumjeti zašto to utječe na građane koji promatraju kako se njihovi politički lideri ponašaju bez pristojnosti. Većina ljudi ni ne zna što je pristojnost, jer se i sama definicija tog pojma razvija posljednjih godina.
Dr. Clark Olson i njegovi suradnici pokrenuli su program Civilnog dijaloga kroz koji su organizirali rasprave o kontroverznim temama među građanima i studentima. Oni pristojnost definiraju kao iskreno iznošenje svojih osjećaja i temelja za donošenje vrijednosnih prosudbi o društveno važnim temama, iskreno pružajući uvid u svoj moralni kodeks u okruženju međusobnog poštovanja (Genette i sur., 2018.).
Upravo na tome počiva demokracija. Za postojanje i napredak demokracije, potrebno je da različite strane mogu s poštovanjem iznijeti svoje stavove i prijedloge na otvorenom tržištu ideja. Osnivači Sjedinjenih Američkih Država vjerovali su da je zadaća vlasti postići opće dobro. Tako je, na primjer, prvi predsjednik George Washington sastavio 110 Pravila pristojnosti i uljudnog ponašanja, temeljenih na radovima isusovaca iz 16. stoljeća, čije principe i danas proučavaju mnogi stručnjaci (pravila pristojnosti Georgea Washingtona). Osnivači su, baš kao i današnji političari, imali različita mišljenja o tome kako izgraditi demokratsku republiku, no kroz razdoblja pristojnosti i nepristojnosti, njihov je eksperiment opstao.
Sve češće se postavlja pitanje: kako živjeti s ljudima čije su vrijednosti i stavovi drugačiji od naših, a da susjed ostane netko na koga se možemo osloniti? Pristojnost je ključ svakog međuljudskog odnosa, osobito u vremenu kada su razlike izraženije nego ikad.
Smjernice pristojnosti
Koji su to elementi pristojnosti koji su nužni za održavanje slobodnog društva? Pristojnost podrazumijeva iskreno iznošenje svojih misli i osjećaja na otvorenom tržištu ideja, pažljivo slušanje drugih bez prekidanja ili smišljanja vlastitog odgovora dok drugi govori, suzdržavanje od preuranjenih osuda koliko god to teško bilo, te poštovanje čak i u slučaju neslaganja. Pristojnost nije slabost, već snaga karaktera koja nam omogućuje da ostanemo dosljedni sebi, a opet otvoreni za razumijevanje drugih.
Kao što su pokazale Marijana i Suzana, važno je koristiti pristojnost kao okvir za razgovor sa susjedima. Te smjernice vrijede bez obzira na temu – bilo da se radi o različitim političkim stavovima, vjerskim vrijednostima, ekološkim očekivanjima ili svakodnevnim nesuglasicama koje nastaju među susjedima, kolegama ili članovima obitelji. Pristojnost se lako može izgubiti u trenutku, ali uz malo svjesnog truda možemo učiniti susjedstvo mjestom povjerenja i poštovanja.
U suvremenoj komunikaciji često je teško ostati strpljiv i otvoren. Većina nas je sklona impulzivno reagirati i izraziti neslaganje bez razmišljanja o tome kako naš odgovor utječe na drugu osobu. Pristojnost zahtijeva svjesnost i namjeru da prije nego što reagiramo, poslušamo drugu stranu, damo prostora tišini i razmislimo o onome što želimo reći. Tišina nije znak slabosti, već prilika za promišljanje.
Kvalitetna komunikacija je temelj svakog zdravog odnosa. Uvijek je važno imati na umu da je cilj pristojne komunikacije uzajamno razumijevanje, a ne pobjeda u raspravi. Oduprijeti se potrebi za osudom i dopustiti drugome da izrazi svoje stavove do kraja osnovni je korak prema boljim susjedskim odnosima.
U susjedstvu, svakodnevni život obiluje prilikama za primjenu pristojnosti. To uključuje poštivanje privatnosti, brigu o zajedničkim prostorima, nenametljivost i spremnost na pomoć kad je potrebno. No, posebnu težinu pristojnost dobiva kad dođe do sukoba. Tada je važno pokazati razumijevanje, čak i kad se ne slažemo. Sukobi ne moraju dovesti do prekida odnosa ako pristojnost ostane prisutna. Dobar primjer ovoga su različite inicijative za dijalog među susjedima koje promiču otvorenu i sigurnu razmjenu mišljenja, poput onih koje organizira Civilna dijalog platforma.
Osim komunikacije, pristojnost se ogleda i u svakodnevnim gestama. Pozdraviti susjeda, pomoći starijoj osobi s vrećicama ili ponuditi čašu vode po vrućini često znači više nego rasprava o politici. Ponekad su sitnice te koje grade povjerenje i čine razliku u susjedskim odnosima. Pristojnost također uključuje i prihvaćanje različitosti, kao i spremnost na kompromis, posebno u pitanjima koja se tiču zajedničkog života. O tome svjedoče brojni primjeri iz stvarnog života koje možete pronaći i na portalu dobre susjedske priče, gdje ljudi dijele pozitivna iskustva s pristojnošću u susjedstvu.
Važno je prepoznati i kada se povući iz rasprave ako osjećamo da ona više ne vodi produktivnom dijalogu. Pristojnost ne znači uvijek složiti se sa svime, već i znati u kojem trenutku prekinuti razgovor bez ružnih riječi ili zamjeranja. To je posebno važno u današnjem vremenu kada su teme polarizirane, a emocije snažne. Upravo tada je pristojnost najpotrebnija jer omogućuje da i u neslaganju ostanemo susjedi na koje se možemo osloniti.
Osim na osobnoj razini, pristojnost ima važnu ulogu i u širem društvenom kontekstu. Ona pomaže u izgradnji povjerenja, jača zajednicu i smanjuje tenzije. Kada pristojnost postane norma, lakše je rješavati zajedničke probleme, a život u susjedstvu postaje ugodniji. Na portalu NPR možete pronaći primjere kako otvorena i iskrena komunikacija među susjedima pomaže graditi bolje odnose čak i u izazovnim vremenima.
U konačnici, biti dobar susjed u burnim vremenima znači biti svjestan da pristojnost nije slabost, već najjače oružje protiv podjela. Ona nas podsjeća da je razlika u mišljenju prirodna, ali i da nam ne mora oduzeti ono najvrijednije – dobre odnose i miran život u zajednici. Pristojnost nam omogućuje da ostanemo ljudi i onda kada je najteže. Važno je prepoznati vrijednost tih svakodnevnih interakcija i njegovati ih, jer upravo one čine temelje sigurnog i skladnog susjedstva. Ako želimo biti primjer svojoj djeci i susjedima, krenimo od sebe – uljudnost i pristojnost počinju svakim našim razgovorom, osmijehom i rukom pomoći.
Primjeri dobre prakse iz drugih zemalja pokazuju da pristojnost može prevladati čak i najteže razlike. U Nizozemskoj je, primjerice, sustav susjedskih medijatora postao standard za rješavanje konflikata, dok u Njemačkoj gradovi ulažu u edukaciju građana o važnosti pristojnosti kroz radionice i javne kampanje (susjedska medijacija). Sve to potvrđuje koliko je pristojnost ključna za kvalitetan život u zajednici, osobito kada su vremena izazovna.
Na kraju, vrijedi se sjetiti da svaki dan imamo priliku birati kako ćemo postupiti. Hoćemo li dopustiti da nas razlike podjele, ili ćemo uložiti trud da izgradimo odnose temeljene na međusobnom poštovanju i razumijevanju? Pristojnost nam pomaže graditi mostove, a ne zidove. Ako želimo mirnije i sigurnije susjedstvo, upravo pristojnost mora postati naša svakodnevna praksa.
