Istraživanja već nekoliko desetljeća pokazuju da robusna društvena mreža podrške poboljšava opće dobrostanje ljudi svih uzrasta.
Osobe koje imaju snažnu društvenu mrežu obično doživljavaju pozitivniji raspoloženje, brže se oporavljaju od zdravstvenih problema, pa čak i žive duže. Također, postoje dokazi da su usamljenost i izolacija povezani s mnogim zdravstvenim problemima, uključujući probleme sa snom, upale, bolove, bolesti srca, moždane udare, dijabetes, anksioznost, depresiju i druge mentalne bolesti.
Istraživanje objavljeno u časopisu Psychology and Aging pažljivo razmatra kako se društvene mreže mijenjaju kroz životni vijek.
Studija je započela praćenjem 235 muških studenata sa Sveučilišta Harvard, koji su originalno regrutirani između 1939. i 1942. godine. Istraživači su pratili te muškarce tijekom 71 godine, prikupljajući podatke o njihovim mrežama emocionalne podrške kroz pitanja poput: „S kim obično razgovarate o osobnim problemima?”
Otkrili su da su mreže emocionalne podrške muškaraca značajno opale kako su starili; sudionici su izvijestili da im je broj osoba koje pružaju emocionalnu podršku opao za oko 50% između 30. i 90. godine života.
Životni događaji doveli su do promjena u mrežama emocionalne podrške. Na primjer, mreže su postale manja kada su sudionici stupili u brak, što sugerira da su više oslanjali na svoje supruge, nego na šira društvena povezivanja.
Podaci su također pokazali da su rane životne iskustva igrala važnu ulogu u oblikovanju mreža podrške. Oni koji su izvijestili o podržavajućim i njegovateljskim odnosima sa svojim roditeljima imali su veće mreže podrške kao odrasli.
Važno je napomenuti da su u studiji sudjelovali samo muškarci, a većina njih je bila bijele rase; istraživanje žena ili manjinskih populacija moglo bi dovesti do drugih rezultata.
Studija objavljena u Lancet Psychiatry, koja je analizirala podatke više od 120.000 sudionika u dobi od 13 do 103 godine iz 20 zemalja, pronašla je slične rezultate. Istraživači su utvrdili da usamljenost slijedi oblik slova U kroz životni vijek, smanjujući se od mladosti do srednje dobi, a zatim ponovno raste kod starijih odraslih osoba.
Poruka koja se iz ovog istraživanja izdvaja: dokazi pokazuju da usamljenost raste kako starimo. Poduzimanje svjesnih koraka kako bi ostali povezani i gradili društvene mreže podrške u kasnijem životu poboljšat će dobrostanje.
Centar za kontrolu bolesti nudi savjete za održavanje i proširivanje vaših društvenih mreža podrške kasnije u životu.
Kako bi ste ostali povezani i održali jake društvene mreže, možete poduzeti nekoliko jednostavnih koraka. Prvo, potražite aktivnosti ili hobije koje volite. Prijavite se na tečaj kako biste naučili nešto novo ili se pridružite klubu u vašem mjestu. Redovito provodite vrijeme u kontaktu s obitelji, prijateljima i susjedima, razgovarajte s osobama kojima vjerujete i dijelite svoje osjećaje. Koristite komunikacijske tehnologije poput video poziva ili pametnih zvučnika kako biste ostali angažirani i povezani.
Ako ste skloni tehnologiji, obratite se vašoj lokalnoj knjižnici ili zajedničkom centru, koji vam mogu pomoći s osnovama korištenja tih alata. Razmislite o usvajanju kućnog ljubimca ako imate uvjete za njegovu njegu – životinje mogu pružiti emocionalnu utjehu i podršku. Također, važno je ostati fizički aktivan. Ako možete, pronađite način da vježbate s drugima, jer će to povećati vašu društvenu povezanost. Pridružite se vjerskoj organizaciji ili zajedničkoj grupi u kojoj možete produbiti svoja društvena povezivanja i širiti mrežu podrške.
Uključivanje u društvene aktivnosti i volontiranje također može pomoći u održavanju snažnih odnosa, pa istražite mogućnosti za volontiranje u vašem lokalnom društvu. Na taj način ne samo da pomažete drugima, nego i sebi proširujete društvenu mrežu podrške.
Za dodatne informacije o društvenoj povezanosti i mentalnom zdravlju, posjetite Psychology Today.
