Znanstvenici sa Sveučilišta McGill otkrili su mogući ključ bipolarnim promjenama raspoloženja, otvarajući potpuno novo razumijevanje što uzrokuje izmjene između maničnih i depresivnih stanja kod osoba koje boluju od bipolarnog poremećaja. Ovo otkriće budi nadu u pronalazak učinkovitijih terapija i temelji se na detaljnom istraživanju unutarnjih bioloških mehanizama koji kontroliraju raspoloženje. Ova tema posljednjih godina sve više zaokuplja pažnju i javnosti i znanstvene zajednice, ponajviše zbog rastuće učestalosti dijagnoza bipolarnog poremećaja diljem svijeta, ali i izazova u liječenju i svakodnevnom životu oboljelih.
Biološki temelji bipolarnog poremećaja
Bipolarni poremećaj, koji je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) jedan od vodećih uzroka invaliditeta među mentalnim bolestima, karakteriziraju česte i ponekad iznenadne promjene raspoloženja. Najnovije otkriće znanstvenika sa Sveučilišta McGill daje novo svjetlo na moguće uzroke bipolarnim promjenama raspoloženja i sugerira da postoje dva unutarnja “sata” koja upravljaju ovim izmjenama. Prvi je poznat kao cirkadijalni ritam ili biološki sat, koji regulira naš ciklus spavanja i budnosti, a drugi sat je povezan s neuronskom aktivnošću i dopaminom, neurotransmiterom odgovornim za osjećaj zadovoljstva i nagrađivanja. Više o cirkadijalnom ritmu možete pronaći na [web stranici Sleep Foundation](https://www.sleepfoundation.org/circadian-rhythm).
Dva biološka sata i bipolarni poremećaj
Nova istraživanja pokazuju da bipolarnim promjenama raspoloženja upravljaju dva međusobno povezana, ali neovisna sustava. Prvi sat, poznatiji kao “spavanje-budnost”, kod zdravih odraslih osoba obično ima period od 24 sata, što odgovara klasičnom danu i noći. Drugi sat, koji je temeljen na dopaminskim neuronima, može ostati neaktivan kod zdravih ljudi, ali se kod osoba s bipolarnim poremećajem povremeno aktivira, mijenjajući dinamiku raspoloženja. Ovo novo razumijevanje možete detaljnije proučiti kroz [članak na stranici Science Daily](https://www.sciencedaily.com/releases/2023/06/230627140232.htm).
Mozak, dopamin i bipolarnim promjenama raspoloženja
Dopamin ima ključnu ulogu u kontroli nagona, motivacije i užitka. Kod osoba koje imaju bipolarni poremećaj, znanstvenici su primijetili da aktivacija dopaminskih neurona može dovesti do izmjene u obrascima ponašanja i raspoloženja. Pokusi provedeni na miševima pokazali su da, kada su ovi neuroni aktivirani, dolazi do ponašanja sličnog maničnim epizodama, dok njihova deaktivacija prekida te obrasce. Ove spoznaje dodatno su potvrđene kroz manipulaciju dopaminskim neuronima u ventralnom tegmentalnom području (VTA) i projekcijama prema nukleusu accumbens (NAc), regijama mozga koje čine tzv. mezolimbičku putanju. Više o ulozi dopamina i njegovom utjecaju na mozak pročitajte na [stranici Harvard Health](https://www.health.harvard.edu/mind-and-mood/the-mysterious-world-of-dopamine).
Bipolarnim promjenama raspoloženja i spavanje
Povezanost između spavanja i bipolarnim promjenama raspoloženja posebno je zanimljiva jer se pokazalo da dani s kraćim snom često prethode maničnim epizodama, dok duže spavanje može biti povezano s depresivnim stanjima. Ovo je značajno jer ukazuje na mogućnost prevencije pogoršanja simptoma putem regulacije sna. Detaljne informacije o utjecaju sna na mentalno zdravlje možete pronaći na [Mayo Clinic](https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/bipolar-disorder/in-depth/bipolar-disorder/art-20046880).
Novi pristupi terapiji bipolarnog poremećaja
Većina trenutnih terapija za bipolarni poremećaj temelji se na stabilizaciji raspoloženja i ublažavanju simptoma, ali često ne zahvaćaju dublje biološke uzroke. Otkriće znanstvenika s McGilla da bi upravo dopaminska oscilacija mogla biti ključ bipolarnim promjenama raspoloženja otvara mogućnost novih terapijskih pravaca. Očekuje se da će budući lijekovi biti usmjereni na “usklađivanje” ovih unutarnjih satova i tako smanjiti učestalost i intenzitet promjena raspoloženja. O inovacijama u liječenju bipolarnog poremećaja možete pročitati na [National Institute of Mental Health](https://www.nimh.nih.gov/health/topics/bipolar-disorder).
Utjecaj genetike i okoliša na bipolarnim promjenama raspoloženja
Iako se dugo smatralo da je bipolarni poremećaj prvenstveno genetski uvjetovan, novija istraživanja pokazuju da i okolišni faktori mogu imati presudnu ulogu u aktivaciji ili deaktivaciji unutarnjih bioloških satova. Stres, promjene u životnim navikama, ali i izloženost svjetlu tijekom noći mogu utjecati na pojavu i intenzitet bipolarnim promjenama raspoloženja. O povezanosti genetike, okoliša i mentalnog zdravlja više saznajte na [Genetics Home Reference](https://medlineplus.gov/genetics/condition/bipolar-disorder/).
Zašto su bipolarnim promjenama raspoloženja teško predvidljive?
Bipolarnim promjenama raspoloženja su često nepredvidljive upravo zato što ovi unutarnji satovi nisu uvijek sinkronizirani s vanjskim okruženjem. U slučajevima kada se dopaminski sat i sat spavanja-budnosti poklope, može doći do nagle izmjene stanja iz manije u depresiju ili obrnuto. To znatno otežava život osobama koje imaju dijagnozu bipolarnog poremećaja, kao i njihovim obiteljima i prijateljima.
Bipolarnim promjenama raspoloženja kod mladih i odraslih
Bipolarni poremećaj nije rezerviran samo za odrasle. Sve više mladih pokazuje simptome koji upućuju na ranu pojavu bipolarnim promjenama raspoloženja. Razlozi tome su brojni, uključujući stres, hormonalne promjene i genetsku predispoziciju. Roditelji, nastavnici i pedijatri imaju ključnu ulogu u prepoznavanju ranih simptoma i upućivanju djece stručnjacima. Dodatne informacije o bipolarnim promjenama raspoloženja kod djece i mladih potražite na [HealthyChildren.org](https://www.healthychildren.org/English/health-issues/conditions/emotional-problems/Pages/Bipolar-Disorder-in-Children-and-Teens.aspx).
Nastavak istraživanja bipolarnim promjenama raspoloženja
Iako su znanstvenici s McGill sveučilišta ostvarili velik napredak u razumijevanju bioloških mehanizama, mnoga pitanja ostaju otvorena. Posebno su važna ona o molekularnim procesima unutar dopaminskog sata i mogućnostima da se njegov rad trajno regulira lijekovima ili promjenom životnog stila. Istraživački tim planira nastaviti rad na otkrivanju fizioloških mehanizama te proučavati koje genetske i okolišne komponente mogu aktivirati dopaminski sat kod ljudi.
