Praznovjerje je pojava koja, iako često povezivana s tradicionalnim društvima ili manje razvijenim državama, zapravo duboko prožima i suvremene zapadne nacije. Nova znanstvena istraživanja jasno pokazuju da praznovjerje nije samo ostatak prošlih vremena ili znak nedostatka obrazovanja, već društveni fenomen s ozbiljnim posljedicama za demokraciju, znanost i međuljudske odnose. U nastavku ćemo detaljno raspraviti kako se praznovjerje manifestira u razvijenim društvima, kakve rizike donosi te zašto je važno prepoznati i suzbiti ovaj oblik iracionalnog razmišljanja.
U znanstvenoj literaturi dugo je prevladavala pretpostavka da je praznovjerje povezano prvenstveno s nižim stupnjem obrazovanja i slabijim razvojem društva. Međutim, istraživanje provedeno u Njemačkoj, objavljeno u uglednom časopisu World Affairs, pobija ovu predodžbu. Njemačka je država poznata po visokoj razini sekularnosti, snažnim institucijama i razvijenoj tehnološkoj kulturi, što ju čini zanimljivim primjerom za proučavanje praznovjerja. Podaci su prikupljeni putem GESIS panela, dugoročnog istraživanja koje prati stavove i vrijednosti njemačkog stanovništva od 1980. godine, a omogućuju dubinsko razumijevanje raznih društvenih fenomena, uključujući praznovjerje.
Praznovjerje je u istraživanju operacionalizirano kroz nekoliko pitanja. Ispitanici su odgovarali na tvrdnje poput: “Srećonoše ponekad zaista donose sreću”, “Neki gatarovi zaista mogu predvidjeti budućnost”, “Neki iscjelitelji doista imaju božanski dar”, “Horoskopi mogu utjecati na budućnost osobe”, te “Vjerujete li u nadnaravne moći preminulih predaka?”. Odgovori su se bilježili na skali od četiri stupnja, a svi rezultati objedinjeni su u jedinstveni indeks praznovjerja koji je poslužio kao temelj za daljnje analize.
Rezultati su bili iznimno zabrinjavajući. Ispitanici koji su iskazivali viši stupanj praznovjerja pokazivali su i veću sklonost nepovjerenju prema demokratskim institucijama, izražavali su pozitivnije stavove prema nacizmu i Adolfu Hitleru te su češće izražavali antisemitska uvjerenja. Praznovjerje se, dakle, nije pokazalo kao bezazlena pojava, već kao čimbenik koji može poduprijeti ekstremističke, pa čak i nasilne ideologije.
Povjerenje u političke institucije mjerilo se pitanjima o povjerenju u Bundestag, Savezni ustavni sud i druge važne institucije. Stav prema nacizmu i Hitleru mjerio se kroz tvrdnje poput: “Nacizam je imao i svojih dobrih strana” i “Da nije bilo Holokausta, Hitler bi bio smatran velikim državnikom”. Antisemitizam se procjenjivao kroz tvrdnje da “Židovi i dalje imaju prevelik utjecaj” te da “Židovi se nikada ne mogu do kraja uklopiti u naše društvo”. Sve ove varijable bile su značajno povezane s visokim stupnjem praznovjerja, što otkriva zabrinjavajuću vezu između iracionalnog razmišljanja i društveno opasnih stavova.
Jedan od mogućih razloga za ovakve rezultate, prema autorima studije, leži u porastu popularnosti neopoganskih pokreta i novih religijskih pokreta u Njemačkoj. Mnoge od ovih grupa njeguju praznovjerje, posebno u oblicima poput vjerovanja u talismane, astrologiju ili vračanje, a neki od njih povezani su i s ekstremnom desnicom, poput odinizma. Više informacija o porastu takvih pokreta može se pronaći na specijaliziranim portalima, primjerice Deutsche Welle, koji redovito izvještava o društvenim trendovima u Europi.
Ipak, autori upozoravaju da uzročno-posljedične veze nije moguće sa sigurnošću utvrditi. Možda su ljudi koji su skloni jednom obliku iracionalnog razmišljanja jednostavno otvoreniji za sve vrste neutemeljenih tvrdnji, bilo da su to teorije zavjere, anti-znanstveni stavovi ili politički ekstremizam. Slični obrasci pronađeni su i u drugim istraživanjima, poput onih koje objavljuje Britannica, gdje se pokazuje kako praznovjerje često ide ruku pod ruku s nepovjerenjem prema znanosti i institucijama.
Praznovjerje tako nije izoliran fenomen, već dio šireg obrasca ponašanja i razmišljanja u kojem dominiraju osjećaji nesigurnosti, straha i nepovjerenja. Suvremena psihologija objašnjava ovu pojavu kroz potrebu za kontrolom i predvidljivošću. U vremenima društvenih kriza, pandemija ili političke nestabilnosti, ljudi su skloniji tražiti odgovore izvan racionalnih okvira, što dovodi do širenja praznovjerja. Takve okolnosti detaljno analizira Psychology Today, naglašavajući vezu između osjećaja nemoći i povećane sklonosti iracionalnim vjerovanjima.
Zanimljivo je da praznovjerje nije rezervirano samo za niže obrazovane ili starije osobe. U istraživanju iz Njemačke utvrđeno je da su i mladi i obrazovani pojedinci podložni praznovjerju. To se često očituje kroz vjerovanje u astrologiju, kristale, energetske terapije i slične prakse koje nemaju znanstvenu podlogu. Pritom je posebno zabrinjavajuće što se ovakve ideje šire putem društvenih mreža i popularne kulture, gdje se često prikazuju bez kritičkog odmaka.
Pored toga, praznovjerje može imati negativne posljedice na javno zdravlje. U situacijama poput pandemije COVID-19, velik broj ljudi u Njemačkoj i drugim zemljama pribjegavao je “alternativnim” metodama zaštite, oslanjajući se na amajlije, rituale ili savjete samozvanih iscjelitelja, umjesto na preporuke stručnjaka i znanstveno utemeljene mjere. Takve tendencije mogu ozbiljno ugroziti javno zdravlje, što potvrđuju i izvještaji dostupni na portalu Die Zeit Wissen.
Osim utjecaja na zdravlje, praznovjerje otežava borbu protiv diskriminacije i mržnje. Istraživanje iz Njemačke jasno pokazuje kako praznovjerje može poslužiti kao plodno tlo za razvoj netrpeljivosti prema manjinama, posebice Židovima. Antisemitizam često uključuje različite mitove i stereotipe koji nemaju stvarnu osnovu, a vezani su za širinu vjerovanja u nadnaravno, tajne moći i zavjere. U tom smislu, borba protiv praznovjerja važan je korak u suzbijanju mržnje i nasilja u društvu.
Razumijevanje praznovjerja i njegovih posljedica ključno je i za razvoj znanstvene pismenosti. Znanstveni način razmišljanja podrazumijeva kritičko preispitivanje izvora informacija, traženje dokaza i spremnost na mijenjanje stavova u svjetlu novih saznanja. Praznovjerje, naprotiv, počiva na nekritičkom prihvaćanju tvrdnji, bez obzira na njihove posljedice ili istinitost. Širenje znanstvene pismenosti i razvoj kritičkog mišljenja, osobito kod mladih, najbolji su način borbe protiv iracionalnog razmišljanja i štetnih posljedica praznovjerja.
Pitanje praznovjerja tako postaje pitanje društvene odgovornosti. U vremenu kada su dezinformacije dostupne na svakom koraku, važno je stalno naglašavati razliku između znanstveno utemeljenih činjenica i neutemeljenih vjerovanja. Samo informirani građani, svjesni opasnosti praznovjerja, mogu izgraditi društvo koje cijeni znanost, toleranciju i demokraciju.
Praznovjerje, unatoč svojoj naizgled bezopasnoj prirodi, ima potencijal izazvati velike probleme na razini društva. Potkopavanje povjerenja u institucije, širenje mržnje i podrška ekstremizmu samo su neke od mogućih posljedica. Zato je važno sustavno raditi na edukaciji, promicanju znanstvene pismenosti i izgradnji povjerenja među građanima. Samo na taj način moguće je smanjiti utjecaj praznovjerja i stvoriti sigurnije i pravednije društvo za sve.
