U cijelom svijetu većina ljudi koristi desnu ruku za pisanje i većinu svakodnevnih aktivnosti. Ipak, ljevaci čine oko deset posto svjetske populacije, što je zanimljiv podatak s obzirom na to koliko je ta pojava rijetka. Pitanje porijekla ljevaka već desetljećima zaokuplja znanstvenike, ali i dalje nema jednostavnog odgovora zašto se kod određenih pojedinaca razvije ljevorukost, dok velika većina ostaje dešnjaci.
Ljevorukost je često primijećena unutar iste obitelji, što je dovelo do pretpostavke da genetika igra važnu ulogu. Roditelji koji su ljevaci češće imaju djecu koja su također ljevaci, dok je ta mogućnost značajno manja kod roditelja koji su dešnjaci. S obzirom na ovu pojavu, znanstvenici su počeli detaljnije istraživati na koji način genetika utječe na razvoj ljevaka.
Prije nekoliko godina provedena je velika studija koja je analizirala česte genetske varijante i njihov odnos s ljevakošću. U toj studiji identificirana su 41 mjesta u genomu koja su povezana s ljevakošću te sedam lokacija koje se vežu uz ambidekstriju, odnosno sposobnost korištenja obje ruke s jednakom lakoćom. Međutim, rezultati te studije pokazali su da poznate česte genetske varijante objašnjavaju tek vrlo mali dio varijacija kada je u pitanju ljevaci. Dakle, iako je utvrđena određena veza između genetike i ljevorukosti, još uvijek je ostalo mnogo nepoznanica.
Ova ograničenja potaknula su znanstvenike da razmotre utjecaj rjeđih genetskih varijanti, koje se znatno rjeđe pojavljuju u populaciji. Naime, dok česte varijante mogu biti prisutne kod većeg broja ljudi, rijetke varijante, kako i sam naziv govori, nalaze se kod manje od 1 posto ljudi. To značajno otežava istraživanje jer su potrebne vrlo velike skupine sudionika kako bi se dobili valjani rezultati.
Nova znanstvena otkrića, objavljena u renomiranom časopisu Nature Communications, donose važan napredak u razumijevanju kako genetika utječe na ljevake. Znanstvenici su se ovoga puta fokusirali upravo na te rijetke genetske varijante i koristili podatke prikupljene iz UK Biobank baze podataka, jedne od najvećih europskih baza genetičkih i zdravstvenih informacija. Ova baza sadržava podatke više od 38 tisuća ljevaka i preko 313 tisuća dešnjaka, što je omogućilo detaljno proučavanje rijetkih genetskih promjena kod velikog broja ljudi.
Istraživanje je koristilo tehniku sekvenciranja egzoma, koja omogućuje analizu svih dijelova genoma odgovornog za izgradnju proteina. Proteini, naime, igraju ključnu ulogu u razvoju mozga i tijela, pa je stoga razumijevanje genetskih promjena na tim mjestima iznimno važno za shvaćanje pojave ljevaka. Više informacija o metodama sekvenciranja egzoma može se pronaći na web stranici Nature Communications.
Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da rijetke genetske varijante, koje utječu na izgradnju proteina, doista imaju važnu ulogu u razvoju ljevaka. Posebno je zapažena uloga gena TUBB4B, koji je važan za izgradnju mikrotubula. Mikrotubuli su mikroskopske strukture koje daju stabilnost stanicama, ali imaju i važne uloge u ranim fazama razvoja organizma, uključujući procese koji određuju lijevu i desnu stranu tijela.
Veza između mikrotubula i određivanja lijeve i desne strane u tijelu vrlo je zanimljiva, jer može objasniti ne samo pojavu ljevaka, nego i kako se razvija asimetrija organa – primjerice, srce na lijevoj strani i jetra na desnoj strani tijela. Ova otkrića otvaraju mogućnost novih istraživanja o povezanosti između gena, razvoja mozga i raznih drugih osobina, među kojima je i ljevorukost. Više detalja o ulozi mikrotubula u razvoju tijela dostupno je na Scientific American.
Važno je napomenuti da genetika nije jedini čimbenik koji utječe na ljevake. Iako je jasno da naslijeđene osobine igraju značajnu ulogu, okolišni faktori također su vrlo važni. Na razvoj ljevorukosti mogu utjecati uvjeti tijekom trudnoće, komplikacije pri porodu ili rana ozljeda desne ruke, što ponekad može dovesti do korištenja lijeve ruke kao dominantne. Nadalje, društvene norme i pritisci, posebice u prošlim desetljećima, često su tjerali djecu da pređu s lijeve na desnu ruku, što je dodatno zakompliciralo istraživanja.
Zanimljivo je spomenuti kako su društva diljem svijeta imala različite stavove prema ljevacima. U nekim kulturama ljevaci su bili stigmatizirani i smatrani „nepravilnima“, dok su u drugim društvima uživali poseban status. Danas su ti stavovi uglavnom nestali, a ljevorukost se prihvaća kao prirodna razlika među ljudima. Više o povijesnim stavovima prema ljevacima možete pročitati na portalu BBC Future.
Sa znanstvenog aspekta, proučavanje ljevaka i genetike ima važne implikacije za razumijevanje razvoja mozga, ali i potencijalne medicinske koristi. Neka istraživanja sugeriraju da su određene neurološke i psihičke bolesti češće kod ljevaka, što bi moglo biti povezano s genetskim čimbenicima, no potrebno je još puno studija kako bi se te veze do kraja objasnile. Također, ljevaci su poznati po većoj kreativnosti i originalnosti u razmišljanju, što se često pripisuje drukčijoj organizaciji mozga.
Velike genetske baze podataka poput UK Biobank omogućile su nova otkrića i stvorile prostor za još dublje analize. Kombinacija podataka o genetici, načinu života, zdravlju i ponašanju daje znanstvenicima široku sliku, a rezultati se mogu koristiti i za personaliziranu medicinu. U budućnosti će napredak u genetskim tehnologijama i sve veći broj analiziranih uzoraka vjerojatno dovesti do još važnijih otkrića o tome kako nastaju ljevaci.
Pitanje zašto je netko ljevak danas više nije samo pitanje znatiželje, već ima značaj i za znanost, medicinu i razumijevanje ljudskog razvoja. Sve više znanstvenika uključuje podatke o ljevacima u istraživanja o bolestima poput shizofrenije, autizma i disleksije, budući da su neke varijante gena povezane s tim stanjima također povezane s ljevacima. Ove veze još uvijek nisu do kraja razjašnjene, ali ukazuju na to da istraživanje genetike ljevaka može dati odgovore na mnoga druga pitanja vezana uz ljudsko zdravlje.
Konačno, važno je naglasiti da iako genetika igra veliku ulogu u razvoju ljevorukosti, ona nije jedini faktor. Ljevorukost je složen rezultat međudjelovanja naslijeđenih gena, okolišnih utjecaja i socijalnih faktora, zbog čega je svaka osoba i svaka obitelj jedinstvena. Znanstvena zajednica i dalje aktivno istražuje ovu pojavu, a javnost je sve više svjesna da su ljevaci jednako sposobni i talentirani kao i dešnjaci, ako ne i više u nekim područjima.
Zanimanje za ljevake i genetiku ne jenjava, a buduća istraživanja zasigurno će dati još više odgovora na pitanja o tome zašto je određeni pojedinac ljevak. Svakodnevne navike, način učenja i interakcije s okolinom također doprinose ovoj fascinantnoj temi. Više o svakodnevnim izazovima i prednostima s kojima se susreću ljevaci možete saznati na portalu Live Science.
Genetika ljevaka i dalje je područje koje iznenađuje svojim kompleksnostima i otvara mnoga nova pitanja o ljudskoj raznolikosti. Činjenica da određeni geni utječu na ljevake omogućuje bolje razumijevanje ne samo ove specifične pojave, već i razvoja mozga, ponašanja i zdravlja u širem smislu. Kako znanost napreduje, tako se otvara i sve više mogućnosti za povezivanje rezultata iz genetike s drugim granama znanosti, a otkrića na ovom području mogu pridonijeti i novim medicinskim pristupima. Ako vas zanima najnoviji razvoj u ovoj temi, preporučuje se praćenje stručnih portala poput Nature za najnovije vijesti i znanstvene radove o ljevacima.
slika: Olesia Bilkei/Shutterstock
