Istraživanje o braći i sestrama i poremećaju upotrebe alkohola donosi važne uvide u odnos između članova obitelji tijekom adolescencije i rane odrasle dobi. Poremećaj upotrebe alkohola postaje sve češći problem među mladima, a obiteljske veze često imaju značajnu ulogu u razvoju ovog problema. Braća i sestre često dijele slične navike, uključujući i konzumaciju alkohola, a utjecaj koji jedni na druge mogu imati ponekad se podcjenjuje u javnom diskursu i stručnoj literaturi. Ovaj članak detaljno analizira rezultate novijih znanstvenih istraživanja na temu poremećaj upotrebe alkohola, s posebnim naglaskom na dinamiku odnosa među braćom i sestrama.
Poremećaj upotrebe alkohola često se javlja u obiteljima gdje su odnosi među članovima intenzivni ili ispunjeni konfliktima, a braća i sestre imaju važnu ulogu u oblikovanju stavova prema alkoholu. Stručnjaci s renomiranih sveučilišta, kao što su Auburn University i University of Minnesota, proveli su istraživanje koje je pokazalo kako starija braća i sestre često utječu na mlađe kada je u pitanju poremećaj upotrebe alkohola. Naime, ukoliko stariji član obitelji pokazuje sklonost prema rizičnom ponašanju, uključujući konzumaciju alkohola, vjerojatnije je da će i mlađi brat ili sestra razviti slične navike. Rezultati istraživanja ukazuju na to da ovaj utjecaj postaje još izraženiji kada su braća i sestre slične dobi i održavaju blizak odnos. Više o važnosti obiteljskih odnosa i njihovoj ulozi u prevenciji možete pronaći na portalu [Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba](https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/poremecaj-upotrebe-alkohola-kod-mladih/).
Zanimljivo je istaknuti da nije samo stariji brat ili sestra ti koji utječu na mlađe. U slučajevima gdje su braća i sestre vrlo povezani i razlika u godinama je mala, istraživanja pokazuju da i mlađi član obitelji može utjecati na starijeg, posebice ako zajedno provode puno vremena i sudjeluju u zajedničkim aktivnostima. Taj uzajamni utjecaj odražava se i na pojavu poremećaj upotrebe alkohola te može biti važan čimbenik u razvoju ili prevenciji ove pojave. Takvi rezultati dovode do preporuka da se u programima prevencije i liječenja poremećaj upotrebe alkohola obavezno uzimaju u obzir i odnosi među braćom i sestrama, a ne isključivo roditelji ili šira obitelj.
Poremećaj upotrebe alkohola obično se počinje razvijati u razdoblju adolescencije, najčešće između trinaeste i devetnaeste godine života, a istraživači ovo razdoblje dijele na ranu adolescenciju (13–16 godina) i kasnu adolescenciju (17–19 godina). Rana odrasla dob, posebno razdoblje između dvadeset i dvadeset treće godine, također predstavlja vrijeme visokog rizika za pojavu poremećaj upotrebe alkohola. Studije su pokazale da kvaliteta odnosa među braćom i sestrama može biti i zaštitni faktor, posebno ako niti jedan od njih ne razvije problematične navike prije odlaska na fakultet ili ulaska u radni odnos. Više o prevenciji i ranim znakovima problema može se saznati na stranici [Institut za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”](https://www.stampar.hr/hr/poremecaj-upotrebe-alkohola-kod-adolescenata).
Posebna pozornost u suvremenim istraživanjima posvećena je razlikama između biološke i posvojene djece, s obzirom na to da je i genetska predispozicija jedan od čimbenika rizika za poremećaj upotrebe alkohola. Studije koje uključuju posvojenu djecu omogućuju istraživačima da bolje razlikuju utjecaj okoline od genetskih čimbenika. Ipak, bez obzira na genetske predispozicije, utjecaj bliskih odnosa, posebice među braćom i sestrama, ostaje snažan i često presudan. Istraživanje objavljeno na [stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo](https://www.hzjz.hr/mentalno-zdravlje/poremecaj-upotrebe-alkohola/) donosi dodatne informacije o tome kako okruženje i obiteljski odnosi mogu oblikovati razvoj poremećaj upotrebe alkohola.
U obiteljima gdje su odnosi među braćom i sestrama obilježeni konfliktima, nesigurnošću ili međusobnim natjecanjem, rizik za razvoj poremećaj upotrebe alkohola može biti značajno povećan. Suprotno tome, kada se radi o skladnim i poticajnim odnosima, braća i sestre mogu biti važan zaštitni čimbenik i podrška u prevenciji poremećaj upotrebe alkohola. Zanimljivo je da su pojedine studije pokazale kako roditelji nerijetko podcjenjuju ulogu odnosa među djecom u obitelji, fokusirajući se prvenstveno na vlastite metode odgoja i nadzor, dok zanemaruju važnost svakodnevnih interakcija između braće i sestara.
Jedan od ključnih nalaza znanstvenih istraživanja jest da programi prevencije i intervencije za poremećaj upotrebe alkohola često zanemaruju uključivanje braće i sestara, iako njihova međusobna dinamika može biti izuzetno važna. Upravo zato stručnjaci preporučuju razvoj novih strategija koje će prepoznati i uključiti ove odnose u rad s mladima. To uključuje zajedničke radionice, grupne terapije ili obiteljsko savjetovanje, u kojem se posebno naglašava važnost međusobnog povjerenja, podrške i razvijanja zdravih navika. Kroz takve pristupe može se značajno smanjiti rizik od razvoja poremećaj upotrebe alkohola među adolescentima i mladim odraslima.
Posebno je važno prepoznati i one situacije u kojima braća i sestre možda skrivaju jedni od drugih vlastite navike ili probleme vezane za poremećaj upotrebe alkohola. Otvorena komunikacija i podrška unutar obitelji često su ključni za rano prepoznavanje i pravovremenu intervenciju. Također, važnost edukacije roditelja o utjecaju odnosa među djecom na razvoj poremećaj upotrebe alkohola ne smije se zanemariti, osobito u svjetlu podataka koji pokazuju da roditelji često nisu svjesni pritiska vršnjaka i utjecaja unutar same obitelji. Više o savjetima i edukaciji roditelja može se pronaći na [portalu Roditelji.hr](https://www.roditelji.hr/djeca-i-alkohol/).
Socijalni kontekst u kojem odrastaju braća i sestre, uključujući škole, vršnjačke grupe i širu zajednicu, također igra važnu ulogu u razvoju poremećaj upotrebe alkohola. Način na koji društvo percipira i reagira na problem alkohola među mladima utječe i na same obitelji. Zbog toga je važno kontinuirano provoditi javnozdravstvene kampanje i edukacije usmjerene ne samo na roditelje, nego i na djecu i adolescente, kako bi se povećala svijest o rizicima poremećaj upotrebe alkohola i potaknula međusobna podrška unutar obitelji.
Osim odnosa među braćom i sestrama, istraživači sve više ukazuju i na razlike među spolovima u razvoju poremećaj upotrebe alkohola. Na primjer, istraživanja pokazuju da se djevojke i dječaci razlikuju u pristupu konzumaciji alkohola, načinu nošenja s pritiskom vršnjaka i motivima za konzumaciju. U pojedinim slučajevima, sestra može predstavljati zaštitni faktor za brata, dok u drugim slučajevima brat može utjecati na sestru, ovisno o dinamici odnosa i specifičnostima pojedine obitelji. Upravo ove razlike važno je uzeti u obzir pri izradi individualiziranih programa prevencije i liječenja poremećaj upotrebe alkohola.
Konačno, važno je naglasiti da se poremećaj upotrebe alkohola ne može sagledati isključivo kroz prizmu individualnog ponašanja, već je riječ o složenom društvenom, obiteljskom i psihološkom fenomenu. Prevencija i liječenje zahtijevaju cjelovit pristup u kojem će se osim pojedinca u fokus staviti i obiteljska dinamika, a posebno odnosi među braćom i sestrama. Samo takvim pristupom moguće je uspješno smanjiti prevalenciju poremećaj upotrebe alkohola i pružiti mladima priliku za zdrav razvoj i uspješan život bez ovisnosti. Za više informacija o savjetovalištima i mogućnostima podrške mladima s poremećaj upotrebe alkohola možete se informirati na [stranici Centra za prevenciju ovisnosti](https://czppo.hr/prevencija-ovisnosti/poremecaj-upotrebe-alkohola/).
